Zanimljivosti

Zanimljivosti 2015-10-28T12:17:24+00:00

Prvi hrvatski pjenušac proizveden je u Slatini

Njemačka kneževska obitelj Schaumburg – Lippe tijekom druge polovice 19. stoljeća na slatinskom području provodi intenzivne gospodarske aktivnosti, u kontekstu kojih 1864. godine, u Slatini započinje s radom tvornica pjenušavog vina. Od prvotnih 2000 boca proizvedenih od grožđa sorte kadarka sa slatinskog i virovitičkog područja, krajem 19. stoljeća proizvodnja se povećala na približno 16000 boca. Proizvodnja slatinskog pjenušca je u potpunosti prestala 2013. godine. Na tragu slavne tradicije prvog hrvatskog pjenušca, vrhunski ‘Aršanjski pjenušac’ proizvodi se od 2013. godine u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači.

Dva gradinska čuda

Na blagdan Sv. Antuna, u petak, 13. lipnja 1997. godine u podnožju gradinske osnovne škole, manja skupina učenika doživjela je neobično iskustvo, koje je u širokoj javnosti prihvaćeno kao ukazanje Majke Božje. Od tada Gradinu posjećuje mnogo znatiželjnika i vjernika, a mjesto čudesnog doživljaja učenika preoblikovalo se u mjesto molitve, krunice i marijanskih pjesama. Kronika bilježi, a stariji stanovnici Gradine pamte, vrlo slično čudo koje se dogodilo također na blagdan Sv. Antuna, u petak, 13. lipnja 1939. godine, kod bare Kaniže kraj puta prema Gradisnkom Lugu, a koje je puk također prihvatio kao ukazanje Blažene Djevice Marije.

Bogatstvo biljne raznolikosti

Na području Parka prirode Papuk raste više od 1300 vrsta biljaka što predstavlja više od četvrtine ukupnog broja biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Slap Skakavac – najveći slavonski slap

Poznat i pod popularnim nazivom Jankovački slap nalazi se u okviru Park šume Jankovac odnosno u neposrednoj blizini glasovitog gorskog izletišta Jankovac na Papuku. Jedan od najimpresivnijih prizora na Papuku predstavlja obrušavanje Jankovačkog potoka niz 35 metarsku vapnenačku stijenu u potok Kovačicu.

Sekulinačke planine – slavonska prašuma

Posebni rezervat šumske vegetacije nalazi se u teško pristupačnom dijelu Papuka na visini od 740 do 820 metara. Oko 150 godina stara šuma bukve i jele zaštićena je 1966. godine kao posebni rezervat šumske vegetacije na površini od 8 hektara. Šumskij je oaza prašumskog tipa na papuku ostalo vrlo malo, pa je to područje, zbog starosti šume, iznimno važno za biološku raznolikost.

Rupnica

Lokalitet u neposrednoj blizini Voćina još je 1948. godine proglašen prvim geološkim spomenikom u Hrvatskoj. Nastao je uslijed erupcije vulkana na dnu Panonskog mora prije 70 milijuna godina, a značajan je po jedinstvenoj pojavnosti vulkanskih stijena koje su u presjeku četverokutne i šesterokutne, a tako su oblikovane hlađenjem magme na prolazu prema površini.

Stari hrast

Hrast kitnjak na predjelu neposredno ispod glavnog papučkog grebena na području općine Voćin visok je oko 33 metra, a starost mu je procijenjena na približno 500 godina te time spada među najstarije živuće organizme Slavonije. Zaštićen je kao spomenik prirode 2005. godine.

Mikeši

‘Mikeš’ je naziv koji označava virovitičkog starosjedioca – njegov duh, karakter, jezik, navike, tradiciju i običaje, životni stil i pogled na svijet. S namjerom očuvanja i promicanja tradicije ‘mikeštva’ kao nematerijalne baštine nastao je projekt izrade serije dekorativnih izvornih suvenira, koja se sastoji od više keramičkih skulptura u formi sitne plastike. Mikeš se svijetu predstavlja sljedećim riječima:

‘Ja sam taj Slavonac, imenom Mikeš, starosjedilac Virov’tice.
Ja sam taj Mikeš iz kraja gdje se ljube Podravina i Slavonija.
Ja sam taj Mikeš koji je 1234. od hercega Kolomana povelju dobio
i magna villa Wereucha, tj. Virov’ticu moju u slobodni grad pretvorio.
Ja sam taj Mikeš koji je 1242. Belu IV. medovinom napojio,
Zlatnu bulu sročio, guščje pero naoštrio, zlato i tintu pripravio
da bi je kralj milošću Božjom vlastitom rukom potpisao
i tako Zagreb, budući glavni grad svih Hrvata, u grad pretvorio…’

Virovitica 1, 2, 3, 4…

Virovitica stječe status grada poveljom hercega Kolomana 1234. godina. Pozitivno progresivni slijed brojeva utkan u godini stjecanja statusa grada danas u kontekstu službenih gradskih vizualnih i komunikacijskih sastavnica služi kao logotip i (vrlo rijetki !) numerički slogan.

Zlatna bula

Hrvatsko – ugarski kralj Bela IV. 1242. godine u Virovitici izdaje ‘Zlatnu bulu’ kojom tadašnji Gradec, a današnji Zagreb, stječe status grada.

Divovska sekvoja u Slatini

Zasađena je davne 1807. godine gotovo u samom središtu Slatine, a s promjerom debla od 5 m i 62 m visine predstavlja najveći živi organizam Slavonije.og posebnog graditeljskog stila

Muzej Petra Preradovića

Muzej je smješten u pjesnikovoj rodnoj kući u selu Grabrovnica na području općine Pitomača. Kuća je sagrađena u 18. st. i zbog posebnog graditeljskog stila ima značajnu povijesnu i umjetničku vrijednost. Obnovljena je 1968. godine u prigodi 150. obljetnice pjesnikova rođenja i tada je u njoj uređen muzejski postav posvećen pjesnikovu životu.