Projekt se provodi na području grada Orahovice i Virovitičko-podravske županije te grada Villanya u Mađarskoj, unutar Interreg VA programa Mađarsko – hrvatske suradnje za razdoblje 2014. – 2020. godine. Nositelj projekta je Grad Orahovica, a projektni partneri su Grad Villany iz Mađarske i Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije. Vrijednost projekta je 976.096,50 eura, a ciljevi projekta su očuvanje kulturne i prirodne baštine, razvoj infrastrukture za vinski turizam i stvaranje uvjeta za povezivanje s drugima sadržajima i atrakcijama s ob¬iju strana granice te stvaranje novih sadržaja u promociji turizma i enološke ponude.

Virovitičko-podravska županija smještena je u sjevero – istočnom dijelu Hrvatske, obuhvaća područja Slavonije i Podravine. S južne strane omeđena je Bilogorom, Papukom i Krndijom, čiji se obronci postupno stapaju s Panonskom nizinom. Na svom sjevernom dijelu županija je omeđena rijekom Dravom koja većim dijelom svog 72,5 km dugog toka ovim područjem ujedno predstavlja i granicu s Mađarskom. Obronci Bilogore i Papuka predstavljaju vinorodno područje s dugom tradicijom vinogradarstva i podrumarstva.

Danas se mnogi vinogradari nalaze na zavidnoj razini proizvodnje, a značajne površine nasada vinove loze posjeduju zaštitu geografskog porijekla. U sortimentu su najzastupljenije sorte graševina, sivi i bijeli pinot, zeleni silvanac, chardonnay, cabernet sauvignon, frankovka i čitava paleta stolnih sorata. Vinogradarsko područje Virovitičko-podravske županije svrstano je u regiju kontinentalne Hrvatske, podregiju Slavonije, kao Virovitičko vinogorje i Orahovačko – slatinsko vinogorje.

Osim velikih tvrtki s industrijskom proizvodnjom postoji i niz obiteljskih proizvođača vina od kojih su se neki opredijelili za proizvodnju voćnih vina, kao što su vino od višnje i kupine. Orahovica jedan je od manjih gradova u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2015. godine je broj stanovnika iznosi 4962. Turizam se u Orahovici počeo razvijati već 1914. godine kada je osnovano ‘Društvo za proljepšavanje mjesta i okolice’. Ono što Orahovicu čini turistički zanimljivom je očuvana priroda, kulturno-povijesna baština te marljivi i gostoljubivi ljudi. Turistički najzanimljivija lokacija svakako je ‘Ružica grad’, srednjovjekovna utvrda koja se nalazi 5 km jugoistočno od grada, na nadmorskoj visini od 378 m. To je zaštićeni spomenik sa sakralnom, urbanom i fortifikacijskom vrijednošću. Podno Ružice – grada smjestilo se izletište ‘Orah’ sa jezerom. U planinskom ambijentu planine Krndije, 8 km zapadno od Orahovice, nalazi se pravoslavni manastir Sv. Nikole. Manastir je sagrađen u 16 stoljeću. godine na temeljima samostana katoličkog pustinjačkog reda Sv. Augustina. Kulturna važnost samostana je u posebnosti arhitekture i očuvanim freskama.

Villány je grad blizu hrvatske granice na južnom dijelu Županije Baranya, 34 km udaljen od Pečuha i 13 km od Siklósa. Grad je poznat po vinarstvu, turističkim atrakcijama, dobroj cestovnoj i željezničkoj infrastrukturi i povezanosti. Vina iz Villanya su cijenjena i izvan granica Mađarske, tako da je gradu 1987. godine u Rimu dodijeljen naslov ‘Grad grožđa i vina’. Prema podacima iz 2015. godine Villany ima 2593 stanovnika, a stanovništvo je multietnično. Većinu populacije čine Mađari, a osim njih u gradu žive Nijemci, Romi i Srbi. Glavni element turističke ponude Villanya je vino i tijekom godina sve više aktivnosti usmjereno je na razvoj vinskog turizma. U Villanju se nešto više od četrdeset vinarija bavi uzgojem grožđa i proizvodnjom vina. Vinarije (uz nekoliko izuzetaka) osim prodaje vina nude posjet podrumima i programima vinoteka za turiste, a njihovo osoblje govori barem jedan strani jezik, koji je uglavnom njemački i / ili engleski. Vinarije nude i razne zabavne i kulturne programe: pustolovne ture, jahanje, različite obilaske područja (pješice, traktorima, konjima i zapregama), nordijsko hodanje, paintball, koncerte i druge zabavne sadržaje. Sedam lokacija opremljeno je konferencijskim dvoranama.

Orahovica i Villány imaju slične vizije kada je riječ o proizvodnji vina, nalaze se u poznatim vinogradarskim područjima i zajednički im je cilj stvaranje snažne pozicije i razvoja pozitivnog imidža na području vinskog turizma u regijama koje predstavljaju.

Vinska područja u Virovitičko-podravskoj županiji

Orahovačka vinska cesta

Na orahovačkom području duga je vinogradarska i vinska tradicija, odnosno tradicija poznavanja i uzgoja vinove loze. Podaci iz 18. stoljeća govore da su na prostoru Orahovice, ugledne plemićke obitelji Nikole Konta i Jakoba Leukusa sadile veće površine vinograda. Mali seljački posjedi imali su svoje vinograde iskazivane i prijavljivane u danima kopanja. U orahovačkim brdima bilo je vinograda i za vrijeme Turaka, a otuda i izreka ‘piju k’o Turci’. Izgonom Turaka na orahovačkim prostorima ostalo je vinograda samo za 35 dana kopanja. U drugoj polovici 19. stoljeća bilo je desetak vinogradskih lokaliteta od kojih su najpoznatiji bili Radlovac, Starac, Popinjača, Albus, Plavšićevo brdo, Grabovac, Jezerac, Toplice… Poznati orahovački vinogradari iz tog i nešto kasnijeg doba bili su pl. Mihalović, Delimanić, Nagy i Gutman. Vinograde su imali i crkveni posjedi te poznati orahovački vinogradari prezimena Biser, Firslip, Barac, Mogan, Lampe, Hornung, Ostojčić, Šporn, Bradač i drugi. Treba svakako spomenuti da je većina orahovačkih vinogradara za ispomoć u uzgoju vinove loze uzimala vlastite vincilire, čuvare vinograda i nadglednike poslova u vinogradu.

Najzastupljenije sorte vinove loze tada su bile kadarka, portugizac, kavčina, blatina, frankovka, plavac, hamburg, plemenka, kraljevina i druge. Za neke sorte vinari su davali svoja domaća imena kao što su volovsko oko, kozje sise, kraljica, bjelina, zelenika, crvenka…

Suvremenije nasade vinograda na orahovačkom području podigli su stručnjaci Poljoprivredne zadruge Orahovica poslije Drugog svjetskog rata. Uglavnom, svako je vrijeme obilježilo svoje načine rada, kako u svezi uzgoja vinove loze i vinograda, tako i u proizvodnji i skladištenju vina, držeći se tradicije i običaja svoga kraja, u ovom slučaju orahovačkog područja. Primjerice, kad se vino krstilo za blagdana Svetog Martina, kao zrelo čuvalo se na različite načine i u različitim uvjetima, pri čemu je glavnu ulogu igrao podrum.

Tako je nadomak samog centra Orahovice sagrađen orahovački vinski podrum, nijemi svjedok vinske tradicije ovog slavonskog podneblja. O samom podrumu nema mnogo zabilježenih podataka. Sagrađen je 1894. godine, a sagraditi ga je dao poznati orahovački vinogradar i vinar Martin pl. Nagy. Podrum je sagrađen iznad razine podzemnih voda, a pravilnom gradnjom u podnožju brda, zaobilaze ga površinske vode. Inače, podrumski stručnjaci kažu da je podrum prostor za dozrijevanje, čuvanje i njegovanje vina u posebnim idealnim uvjetima ujednačene temperature, vlage, tame i tišine. A sve to orahovački podrum i te kako zadovoljava. U podrumu se danas nalazi osam velikih starih bačava od 3500 do 5000 litara zapremine. Bačve su izrađene šezdesetih godina prošlog stoljeća (1962.) u Đurđenovcu i Slavonskom Brodu. Osim toga, u podrumu je danas i 20-ak barrique bačava od 225 litara, različitih tipova, a sve bačve u podrumu izrađene su od slavonskog hrasta.

Vinogradi i vino u orahovačkom kraju imaju svoje iskrene poštivatelje i zaljubljenike. A kakvo bi okupljanje ili druženje bilo bez vina. Zato su tijekom godina nastale brojne, zanimljive, običajne svečanosti na kojima se obilježavaju i slave ljepote prirode, pri čemu je uloga domaćeg vina, pa i onoga iz starog podruma, ključna. Inače, kad je o vinu riječ, u orahovačkom kraju je duga tradicija slavlja u vrijeme Vinkova, a posebice u vrijeme Martinja, kada mošt prelazi u mlado vino.

Vino je u Orahovici definitivno znak prepoznavanja, običaj sam za sebe, prepoznatljivost i zaštitni znak, a stari podrum je spomenik orahovačkim vinima, čuvar prošlog vremena i svjedok budućeg.

(Autor teksta: Vladimir Grgurić, Glas Slavonije)

Informacije: Turistička zajednica grada Orahovice, Trg Sv. Florijana bb, 33515 Orahovica; Tel. +385 33 673 351
E-mail: tzgorahovica@tzgorahovica.hr

Slatinsko vinogorje

Njemački knez Georg Wilhelm Schaumburg – Lippe, 1842. godine postaje vlasnik slatinskog područja, a njegovo je imanje obuhvaćalo zemljište s velikim šumskim površinama, vinogradima, voćnjacima i raznolike gospodarske pogone. 1864. godine počela je s radom tvornica pjenušavog vina kneza Schaumburg – Lippea u Slatini. U početku su proizveli samo dvije tisuće boca pjenušavog vina bijele i roza boje od grožđa sorte kadarka. Pravi uzlet proizvodnje pjenušavog vina u Slatini veže se uz ime upravitelja podruma Otta Rockhrora koji je došao u Slatinu 1866. godine. Uredio je podrum i tehnološki odvojio proizvodnju vina, piva i pjenušca.

Informacije: Turistička zajednica grada Slatine, Ante Kovačića 1, 33520 Slatina;
Tel. +385 33 619 229
E-mail: ured@tz-slatina.hr

Virovitičko vinogorje – vinska cesta ‘Virovitički vidici’, Virovitica
Vinska cesta „Virovitički vidici”

Vinska cesta ‘Virovitički vidici’ kao i pripadajući objekti, nalazi se na obroncima Bilogore gdje je vinogradarska djelatnost najintenzivnija. Ti slikoviti i čisti prostori iznimno su zanimljivi kao turističko odredište. Ekološki uvjeti virovitičkog područja omogućuju raznovrsnu poljoprivrednu proizvodnju, a obronci Bilogore predstavljaju i povoljno stanište za uzgoj vinove loze. Svi zaljubljenici u vrhunsku vinsku kapljicu ovdje mogu uživati u graševini, chardonnayu, ili cabernet sauvignonu te doživjeti puninu slavonskih i podravskih vina.

Informacije: Turistička zajednica grada Virovitice, Trg kralja Zvonimira 1, 33000 Virovitica
Tel. +385 33 721 241
E-mail: ured@tz-virovitica.hr

Virovitičko vinogorje – vinska cesta ‘Vinski puti’, Pitomača

Pitomački vinorodni kraj, prema službenoj podjeli, spada u Virovitičko vinogorje koje je izuzetno povoljno područje za uzgoj vinove loze u kontinentalnoj Hrvatskoj. U njemu se nalaze Pitomački vinski puti s dvadesetak kvalitetnih proizvođača grožđa i vina, nekoliko kušaonica, restorana i turističko – ugostiteljskih objekata. Vinski puti individualno se mogu obilaziti automobilom, biciklom ili pješice, a organizirane skupine mogu ih obilaziti autobusom. Svi prilazni pravci i sami objekti označeni su turističkom signalizacijom. Pitomački vinski puti počinju u Otrovancu objektu seoskog turizma ‘Zlatni klas’, a u Sedlarici se dijele na dva kraka. Zapadni krak vodi nas iz Sedlarice prema Otrovanskom bregu i njegovim putovima koji su označeni kao: Put vila podravskih, Put podravskih svirača, Put svetog Bartola, Put pajdaškog srca i Put duše v kleti. Istočni krak iz Sedlarice vodi nas prema Aršanju, Kladarskom bregu i Podaršanju te njihovim putovima označenima kao: Götzev put, Put podravske krvi, Put zvezdi nad Aršanjom, Put aršanjskih vilenjaka i Put dravskih pecaroša.

Informacije: Turistička zajednica općine Pitomača, Ljudevita Gaja 26/1, 33405 Pitomača
Tel. +385 33 782 860
E-mail: turisticka@pitomaca.hr

Neke od projektnih aktivnosti

Hrvatsko-mađarske vinske priče: ‘Stara ložionica’ u Orahovici postala je Centar za posjetitelje

U Orahovici, uz niz događanja vezanih za vino, posebna atrakcija ovog projekta je uređenje stare ložionice. O ‘ložionici’ Gutmannove željeznice i njezinoj funkciji u vrijeme dok je željeznica bila u pogonu, povijest govori da je riječ o zgradi u kojoj su se nekad servisirale i pripremale parne lokomotive za vuču vlakova, a koje su u željezničkom žargonu nazivane ‘ložione’. Kada je riječ o slavonsko-podravskoj željeznici, Gutmannovoj pruzi, ovakve su zgrade bile tipizirane, najčešće podijeljene u dva radna prostora. U veći su kroz velika vrata uvlačili lokomotivu na servis, a u drugom dijelu bila je radionica s potrebnim alatima i strojevima. Ovakve zgrade postojale su u Osijeku, Belišću, Slatini, Đurđenovcu te ova u Orahovici, posljednja koja nije srušena. Danas, zahvaljujući vrijednom prekograničnom projektu, stara je ložionica prekrasno uređena i ima višenamjensku funkciju. Nekadašnja stara ‘ložiona’ prekograničnim projektom triju partnera, Grada Orahovice, Grada Villanyja i Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije, rekonstrukcijom je doživjela potpunu obnovu i postala Centar za posjetitelje. Prostor je u vlasništvu Grada Orahovice sa sadržajima koji do sada nisu bili na raspolaganju pa će nakon završetka projekta Centar otvoriti vrata građanima, a imat će tri osnovne namjene: bit će kušaonica vina s uslužnim prostorom, mini kuhinjom i s višenamjenskim izložbenim prostorom u prizemlju, koji se po potrebi može pregraditi ili spojiti s kušaonicom – ističe Irela Strabić, u ime projektnog tima Grada Orahovice.

Na nekadašnjem je tavanu uređena i opremljena suvremena dvorana za radionice i predavanja u jednom dijelu, dok je iznad kušaonice otvoreni prostor s galerijom. – Izvođenje radova i kompletno opremanje prostora sufinancirala je EU s 85 %, a vrijednost rekonstrukcije Centra po realizaciji radova i opremanja iznosi 3,05 milijuna kuna. Kroz provedbu projekta od 18 mjeseci, Grad je nabavio i dodatnu vrijednu opremu u funkciji održanih, ali i budućih manifestacija na temu vina, za što je Centar između ostalog i namijenjen. Ukupna korisna površina zgrade je 291,80 m2, ima ugrađen moderan sustav za grijanje s visokim stupnjem energetske učinkovitosti koji koristi OIE – zagrijavanje vode preko sunčanih kolektora na krovu te alternativno grijanje: plinski kombi aparat s kotlom na pelete. Osim estetskog dojma, zgrada je rekonstrukcijom dobila novu ovojnicu i novo krovište, sanirana je konstrukcijski i od vlage, pa uz sustav grijanja/hlađenja ne čudi što Centar ima A+ energetski razred nakon obnove.

Sajam vina i kulena Orahovica i Vinski maraton

Sajam vina i kulena svim sudionicima nudi posebne povoljnosti, a to znači da su izložbeni štandovi besplatni te da nema kotizacije za sudjelovanje. Cilj sajma je prezentacija domaćih proizvođača i njihovih proizvoda, a prijavljeno je više od 50 uzoraka vina, najviše frankovke i graševine i 20 uzoraka kulena, sa šireg orahovačkog područja te drugih slavonskih gradova i općina. U prigodi održavanja Sajma vina i kulena organiziran je i vinski maraton. Svi natjecatelji u Vinskom maratonu koji je prije svega bio zabavan, nagrađeni su prigodnim nagradama organizatora, partnera i pridruženog partnera na projektu. Najbolji trkači nagrađeni su sudjelovanjem na Regionalnom Vinskom maratonu u mađarskom gradu Villany, u prigodi održavanja Rose Festivala. Prijevoz autobusom osigurao je Grad Orahovica, a Grad Villany smještaj i hranu.

Orahovački vinari oduševljeni edukacijskim programom u Villanyu

Grad Villany organizirao je trodnevnu edukaciju za vinare iz Orahovice. – ‘Bila su to tri nezaboravna i nadasve korisna dana, koja smo proveli s našim domaćinima na mađarskoj strani Baranje, u gradiću Villany i na obroncima Villany planine, regiji koja je u Mađarskoj poznata po proizvodnji crvenih vina’, rekla je tajnica orahovačkih vinara i vinogradara Romi Suk-Barić. Orahovački vinari vratili su se puni dojmova o načinu organiziranja i rada tamošnjih vinara, njihovom složnošću da sve rade zajedno i u korist svih. Na nevelikom prostoru u krugu od otprilike 5 km, nalazi se 15 velikih i 25 malih vinara, koji konstantno ulažu u povećanje kvalitete svoje ponude. Kroz tematske radionice, upoznali su sorte grožđa i vina koje uzgajaju i proizvode na području Villany, a najzastupljenije, su cabernet sauvignon, cabernet franc i frankovka. Jednako kao u Hrvatskoj, i u Mađarskoj, vinari sve češće od crnih sorti proizvode vina rose, a orahovački vinari su imali priliku kušati najbolje ocijenjeni rose berbe 2017. u Mađarskoj. Posjetili su podrume, vinarije, suvremene proizvodne linije, kušaonice, ugostiteljske objekte i smještajne kapacitete, kroz koje su upoznali kako svoj hobi ili zanimanje u proizvodnji vina, usmjeriti u vrhunski turistički proizvod i stvaranje vrhunske vinske priče.

Upoznali su ih domaćini na koji način su intenzivno koristili sredstva iz fondova EU, kojima su obnavljali svoja gospodarstva gradili i uređivali vinarije i podrume, te način na koji su implementirali vinogradarstvo i vinarstvo u ugostiteljstvo i smještajne kapacitete. Vinari u gradiću Villany jako puno ulažu u promociju gastro-vinske ponude, a posebno su im značajni festivali koji se održavaju tijekom cijele godine, o čemu su također upoznali orahovačke vinare. Udruga vinograda, vinara i voćara Orahovice, kao pridruženi partner na projektu, sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, dala je punu potporu projektu, kaže tajnica Suk-Barić i dodaje da je:’ Boravak u Mađarskoj bio prije svega edukativan, dojmovi su više nego pozitivni, jer su nam kroz obuku i druženje s članovima udruge ‘Vinske ceste Vllany’, pokazali smjer razvoja i dobili smo nove spoznaje, koje potvrđuju da se do rezultata koje su ostvarili prijatelji u Villanyu može doći jedino uskom suradnjom lokalne samouprave i proizvođača vina i vinogradara te korištenjem sredstava EU fondova“- zaključila je tajnica udruge Romi Suk-Barić.

Vinari iz mađarskog grada Villany posjetili Orahovicu i orahovačke vinare

Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, organizirala je studijsko putovanje vinara iz Villanya u Orahovicu, na temu enologije i proizvodnje vina. Gradonačelnik grada Villany Gyula Takacs, u Orahovici je boravio i kao predsjednik Reda vinara u gradu Villany, te naglasio kako je ovo već treći zajednički projekat, gradova Villany i Orahovice. ‘Od boravka u Orahovici očekujem stručne razgovore i upoznavanje s vašim načinom proizvodnje vina, jer se nalazimo u istom podneblju za proizvodnju vina. Iako smo mi, a to su rekli vaši vinari za posjete Villanyu, korak ispred u cjelokupnoj priči o proizvodnji vina i uklapanju vinarstva u turističku priču, uvijek je dobro čuti i druga iskustva i razgovarati s ljudima koji znaju. Mi već dobro poznamo Orahovicu, orahovački turizam, a sada ćemo upoznati i orahovačko vino’- rekao je gradonačelnik Takacs. Vinari iz mađarskog grada Villany zajedno s domaćinima, prema rasporedu studijskog izleta, posjetili su Vinariju Matković, Vinariju Fructus i Vinariju Poljoprivrednog poduzeća Orahovica, gdje su kušali vina i upoznavali se s načinom proizvodnje te vrstama vina koje proizvode orahovački vinari.

Održan prvi regionalni izbor za vinsku kraljicu – titulu osvojila Lilla Kovacs iz Villanya

U Orahovici je održan prvi regionalni izbor za Vinsku kraljicu. Na izbor se prijavilo osam djevojaka, po četiri iz Hrvatske i Mađarske, a stručno povjerenstvo kojim je predsjedala enologinja Ivana Nemet, činilo je 7 članova iz obje države. Kandidatkinje su pred povjerenstvom u prvom izlasku predstavile narodnu nošnju specifičnu za kraj iz kojeg dolaze te su odgovarale na pitanja o vinu, vinogradima i vinarima sa njihovih područja. U drugom izlasku kandidatkinje su imale zadatak otvoriti bocu vina na pravilan način, izabrati adekvatnu čašu za dano im vino te ga pravilno natočiti i servirati ispred povjerenstva. Nakon zbrajanja bodova, stručno povjerenstvo izabralo je najbolje i najuspješnije pa je tako prvom regionalnom Vinskom kraljicom proglašena Lilla Kovacs iz Villanya, prva pratilja je također djevojka iz Villanya Biborka Luca Nemeth dok je druga pratilja Valentina Medved Zdenaca. ‘U sklopu ovog projekta nekoliko je manifestacija i sadržaja, a glavni dio je izgradnja našeg Centra za posjetitelje koji je pri kraju na lokaciji stare ložione i radione. Jedna od manifestacija je i ovaj izbor Vinske kraljice.

Uloga Vinske kraljice je prije svega promocija svoga kraja, promocija naših vinogradara i vinara, odnosno mađarskih i time zajedno želimo promovirati domaće proizvode i ljepote svojih krajeva’ istaknula je gradonačelnica Orahovice Ana-Marija Petin. Predsjednica stručnog Povjerenstva enologinja Ivana Nemet rekla je kako su djevojke ovim natjecanjem zapravo prošle enološke osnove: ‘Ovo što su danas radile uistinu su osnove koje se u vinskom svijetu moraju znati. Dakle, prepoznati sorte vina, svoj vinorodni kraj, otvaranje boce i točenje u čaše. Osim tog enološkog dijela gledali smo i izgled narodne nošnje i način prezentacije jer to je jako važno da još uvijek ima mladih koji se bave kulturnom baštinom i da ta tradicija ne umire kod mladih ljudi.’ Pobjednica Lilla Kovacs nije očekivala pobjedu i bila je presretna: ‘Doista nisam očekivala pobjedu. U Villanyu sam prošla kvalifikacije i došla ovdje u Orahovicu prije svega se zabaviti i pokazati narodnu nošnju svog kraja. Osjećaj je sjajan, ponosna sam na ovu titulu, a mislim da je presudio moj način otvaranja vinske boce što mi je jako dobro išlo od ruke.’

Proizvođači vina

Vinarija Fructus iz Orahovice sudjeluje u Mađarsko – hrvatskim vinskim pričama II

Tvrtka Fructus iz Orahovice već je duži niz godina jedan od na¬jpoznatijih malih proizvođača voćnih likera i vina u Hrvatskoj. Danas se može pohvaliti i titulom najzastupljenijeg malog proizvođača alkoholnih pića u Hrvatskoj, koji proizvodi voćna vina i likere. Odličan poslovni uspjeh vlas¬nika tvrtke Krešimira Kostelca još je veći i značajniji, kada uzmemo u obzir činjenicu kako je u ovaj posao krenuo iz ‘čiste nule’. Kao bivši prvoligaški košarkaš, u proizvodnju je ušao bez ve¬likog kapitala, ali sa srcem i puno entuzijazma. Trajnim ulaganjem u svoje znanje te na¬pornim i predanim radom ovaj magistar agronomije došao je do vrha. U proizvodnji Fruc¬tusa, pokrenuo je dva brenda koji prate potražnju kupaca i zahtjevnost tržišta. – ‘Svake godine trudimo se ‘izbaciti’ nešto novo, isključivo prema potražnji naših kupaca i potrošača. Tako smo od prošle godine krenuli s proizvodnjom likera od suhe smokve i naranče, a riječ je o najcjenjenijoj smokvi iz dubrovačkog kraja. Isto tako, počeli smo proizvoditi liker od aronije koji je popularan na svakom tržištu. Najnoviji je plan, vezan za iduću godinu, krenuti s proizvodnjom likera od lavande i kadulje’ – kaže Krešimir Kostelac, ponosni vlasnik uspješne tvrtke Fructus, koja se na tržištu već proslavila i svojim drugim likerima. ‘Moto tvrtke je domaće, izvorno i kvalitetno’, ističe K. Kostelac, s naglaskom da je svaki proizvod u potpunosti prirodan, da u proizvodnji nema mjesta umjetnim bojama, aromama, sladilima ni pojačivačima okusa. Kupina, med, jagoda, aronija, jabuka – prirodna namirnica završi kao prirodno vino ili liker na polici. ‘Proizvodnju danas mogu podijeliti na dva poznata brenda, a to su Incanto (voćna vina od višnje, kupine, jabuke i voćni likeri) i Royal Luxury. Radi se o proizvodima iste kvalitete, no razlika je u dizajnu etiketa i izgledu boce, jer se plasiraju na različita tržišta.

Brand Incanto distribuiramo preko našeg partnera u sve velike i vodeće trgovačke centre po cijeloj Hrvatskoj te u ugostiteljstvo. Luksuzni brand Royal Luxury nastao je prošle godine iz razloga plasmana proizvoda u specijalizirane maloprodaje, uglavnom vezane za turističku ponudu diljem obale, što znači wine shopovi i suvenirnice na Jadran’u – objašnjava K. Ko¬stelac. Budući da je riječ o maloprodaji koja uključuje vrhunske domaće proizvode, Fructus je svoje mjesto ondje izborio i zahvaljujući atraktivnoj, vizualno uočljivoj i prepoznatljivoj ambalaži, na koju su ponosni. ‘Trenutno smo prisutni na preko 200 maloprodajnih mjesta po cijeloj Hrvatskoj. Usto, možemo reći kako su naša voćna vina i likeri prepoznati u eminentnim restoranima i kafićima po cijeloj državi’ kaže K. Kostelac. Treći dio proizvodnog asortimana Fructusa, nakon voćnih vina i likera su party likeri za koje su stvorili poseban dizajn etikete i boce, dizajn kako i samo ime kaže, za partije, kafiće i promociju. ‘U bliskoj budućnosti još veći naglasak stavit ćemo na pakiranju. Zato smo investirali u stroj za lasersko rezanje i graviranje, čime ćemo svojim proizvodima dati dodatnu vrijednost, a vezanu za ponudu suvenirskih pakiranja. Investiciju za taj stroj aplicirali smo i na gospodarski projekt Grada Orahovice i još čekam odgovor hoćemo li za njega dobiti potporu’ kaže K. Kostelac. Tvrtka s ponosom ističe suradnju na projektu „Mađarsko-hrvatske vinske priče II“ – ‘Sudjelovali smo u tom velikom projektu, u susretu s vinarima iz Mađarske, ali isključivo putem poziva Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije’ kaže K. Kostelac. Ističe da unatoč činjenici da su po broju maloprodajnih mjesta na kojima se njihovi proizvodi, likeri i voćna vina nalaze, vodeći u Hrvatskoj, njihovu vrijednost za gospodarstvo nisu prepoznali upravo ‘kod kuće’, u Orahovici, gdje rade i gdje se bore za tržište i kupce te da se nadaju kako će se u budućnosti ta činjenica ipak promijeniti.

Vinarija Stari podrum iz Slatine – priča o prvom hrvatskom pjenušcu

U ovu vinsku priču kroz posjete i razmjenu iskustava uključen je i slatinski ‘Stari podrum’. Upravo u Slatini 1864. godine proizveden je prvi hrvatski pjenušac. Stari podrum od 2016. godine ponovno pokreće proizvodnju pjenušavog vina od crvenog grožđa sa slatinskog područja, s ciljem promicanja slatinskog vinogorja kao kolijevku hrvatske proizvodnje pjenušca. Ograničeni broj boca ‘Slatinskog bisera’, osim na hrvatskom, može se naći i na inozemnom tržištu. Uz već poznati pjenušac ‘Slatinski biser’, koji je na izložbama diljem Hrvatske prepoznat kao proizvod izuzetne kvalitete, u ponudi Vinarije Stari podrum nalazi se crno i bijelo vino proizvedeno od grožđa s vinograda šireg slatinskog područja. U ponudi vinarije su vina graševina, frankovka i pinot crni u rinfuzi. ‘Prije tri godine ponovno je krenula ideja s pjenušcem, a 2016. napunili smo prvih tisuću boca te ih sljedeće godine pred Božić plasirali na tržište. Kao i prve godine, prošle smo punili 1864 boce chardonnaya koje ćemo uskoro plasirati.

Taj broj boca – 1864, odabran je kako bi se na simboličan način obilježila godina kada je pokrenuta proizvodnja prvog hrvatskog pjenušca u vinariji Kneza Schaumberg – Lippea’ – rekao je Ivan Halas, vlasnik vinarije Stari podrum. Ove godine u slatinskoj vinariji punili su 5000 boca pjenušaca; od toga je 1000 boca pinot crni, 1000 frankovke, a preostalih 3000 boca je chardonnay. – ‘Pravili smo i uzorke od graševine tako da ćemo imati šest sorti pjenušaca za Božić’ – zadovoljno je istaknuo Ivan Halas, čiji se posjed prostire na 54 hektra vinograda na kojima ima čokota graševine, chardonnaya, sauvignona, pinota i frankovke. Vinarija Stari podrum može se pohvaliti neobičnim i zanimljivim početkom proizvodne godine. Naime, svaku proizvodnu godinu, točnije punjenje, ovaj podrum započinje uz brojne uzvanike društvenog i političkog života koji imaju priliku flaširati svoju personaliziranu bocu. Tako se ova vinarija svojim kupcima dodatno približuje te promovira svoj kvalitetan i dugogodišnji rad.

Vinarija Podrum Vineda iz Vukosavljevice u ponudi ima šest sorti vina, a ponosni su na svoju tradiciju ‘prodaja na kućnom pragu’

U projekt ‘Mađarsko – hrvatske vinske priče II’, kao mali i kvalitetni, a samim time i zanimljiv proizvođač, uključio i Podrum Vineda te sudjelovao na Sajmu vina i kulena u Orahovici. ‘Na sajmu smo se predstavili s kvalitetnim i vrhunskim vinima te ‘pokupili’ brojne pozitivne kritike, pohvale i zlatna priznanja’ – zadovoljno je rekla vlasnica Andreja Kaša Kovač. Osim toga, predstavnici vinarije Podrum Vineda posjetili su i Villany gdje su se upoznali s radom susjeda te razmijenili iskustva. – ‘U suradnji s Turističkom zajednicom Virovitičko-podravske županije posjetili su nas enolozi, stručnjaci i vinogradari iz Villanya te su degustirali naša vina. Bili su jako zadovoljni i imali su jako dobre i pozitivne kritike te su nas savjetovali da samo tako nastavimo dalje.’ – rekla je A. Kaša Kovač koja intenzivno radi na promociji i marketingu ove tvrtke s ciljem stvaranja što kvalitetnije turističke ponude. Vinarija Podrum Vineda postoji tek 13 godina, a nastao je iz dviju obitelji, Kaša i Kovač, koje su se vinogradarstvom bavile iz hobija i vlastite potrebe, te je tako nastavljena tradicija. – ‘U početku je to bio usputni posao, no nakon što smo uvidjeli da imamo potencijala i znanja, ali i ljubavi prema tom poslu koja se s vremenom razvila, poslovanje smo proširili na višu razinu te danas, uz mene, imamo zaposlene tri osobe’ – priča nam A. Kaša Kovač. Trenutno u vlasništvu imaju oko deset hektara vinograda, proizvedu 40 tisuća litara godišnje te u ponudi imaju šest sorti vina. – ‘U ponudi imamo graševinu, chardonnay, rajnski rizling, koji kažu da je kralj bijelog vina, zatim frankovku, cabernet sauvignon koji nije toliko poznat i zastupljen u ovom dijelu te cabernet sauvignon-rose po čemu smo posebni i prepoznatljivi’ – kaže vlasnica te dodaje da im je najzanimljiviji i najvažniji dio poslovanja takozvana ‘prodaja na kućnom pragu’.

Radi se o projektu u sklopu kojeg su 2016. godine izgradili kušaonicu s ciljem da potencijalni kupci dođu k njima, degustiraju vina te ožive ruralna područja kroz vinsku priču te izrade dio turističke ponude. Osim toga, u izgradnju turističke ponude u planu im je uvrstiti i smještajne kapacitete. – ‘U vinogradima imamo i dvije kleti koje želimo uvrstiti u turističku priču te uz prodaju vina i degustaciju u ponudi imati i smještajne kapacitete te tako razviti kvalitetnu turističku ponudu’ – istaknula je vlasnica Andreja te dodala da seoski turizam smatra jako zanimljivim. U virovitičkom kraju ima puno potencijala, samo ga treba razviti, poručuje. Ozbiljan rad Podruma Vinede ogleda se i kroz povlačenja sredstava iz europskih fondova uz pomoć kojih su, uz vlastita sredstva, napravili kušaonicu i opremili podrume, a sada su u realizaciji velikog projekta oživljavanja i sadnje triju hektara novih vinograda u vrijednosti od oko 900 tisuća kuna. Radi se o sadnji 18 tisuća cijepova te će im zasigurno uskoro trebati nova radna snaga. Podrum Vineda najveće količine svojeg kvalitetnog i vrhunskog vina proda u virovitičko-podravskom djelu, odnosno kroz prodaju ‘na kućnom pragu’. Međutim, prije nekoliko godina velike količine počele su odlaziti diljem Hrvatske. – ‘Našu graševinu prepoznali su i u Istri, gdje ju smatraju zanimljivom sortom i neutralnim vinom. Tamo nam odlaze dosta velike količine, a nešto ide i u Dalmaciju’ – kaže Andrea Kaša Kovač te kao zanimljivo tržište ističe i Zagreb. No, najvažnije im je proširiti se na europsko tržište s kojeg su već stigli rani upiti, najviše za cabernet sauvignon i graševinu. Osim toga, Vineda je već godinama prisutna na sajmu u Traunreutu u Njemačkoj i tko god ga tamo proba, kažu, svake sljedeće godine traži bocu više. Upit dolazi i iz Münchena te se nadaju realizaciji suradnje koja je rezultat dobrog rada i promocije. Kako bi se predstavili što širem tržištu, sudjeluju i na brojnim sajmovima i u Hrvatskoj.

Ostala turistička ponuda na području Virovitičko-podravske županije…

‘Ovaj sadržaj sufinanciran je sredstvima Europske Unije. Sadržaj objavljenog materijala isključiva je odgovornost Turističke zajednice Virovitičko-podravske županije i ne odražava stajalište Europske Unije i Upravljačkog tijela.’