Što posjetiti
Grad Slatina
Brojni arheološki nalazi, evidentirani u Novoj Bukovici, Voćinu, Čađavici, Sladojevcima, Macutama i Slatini, ukazuju da je ovo područje naseljavano od davnina. Rimska karta iz 3. stoljeća na slatinskom području spominje naselje pod nazivom Marinianis. U novije se doba grad Slatina spominje po prvi put u ispravi zagrebačkog biskupa Mihovila izdanoj 1. rujna 1297. godine u Požegi. Slatina svoj razvoj dijelom zahvaljuje imućnoj našičkoj obitelji Pejačević za čijeg su vremena u središtu mjesta podignuti stambeni i gospodarski objekti te park s egzotničnim stablima, među kojima se ističe sekvoja iz 1807. godine.
Na molbu grofa Pejačevića Slatina je od kralja Franje III. dobila status trgovišta 1808. godine i od tada slijedi ubrzani razvoj ovoga grada. Pejačevićeve su naslijedili njemački knezovi Schaumburg - Lippe s kojima je nastavljen razvoj grada, s posebnim naglaskom na novim nasadima vinove loze, vinskim podrumima,… Slatinsko je područje zanimljivo po proizvodnji pjenušca jer je u Slatini 1896. godine proizveden prvi hrvatski pjenušac.
Proizvodio se od vina sorte kadarka, a prestao se proizvoditi 1912. godine. Turizam se u Slatini oslanja na bogatu tradiciju te kao takav nudi kvalitetne i atraktivne suvremene turističke proizvode. Nedaleko Slatine, u mjestu Višnjica, smještena je jedina ergela arapskih konja u Hrvatskoj, a na obljižnoj Pustari “Zidine” nalazi se najveće uzgajalište jelena lopatara u našoj zemlji. Od Slatine prema Voćinu je Arboretum Lisičine koji se prostire na površini od približno 3 ha s bogatom kolekcijom različitih autohtonih i alohtonih vrsta. Slatina ima svoje mjesto i na kalendaru suvremene svjetske glazbene scene zbog Međunarodnog glazbenog festivala “Dani Milka Kelemena”.
